BANJALUKA – Dana 15.11.2023. godine održan je sastanak Unije poslodavaca Republike Srpske i predstavnika Vlade Republike Srpske na temu utvrđivanja najniže plate u Republici Srpskoj za 2024. godinu, na kojem su izloženi sljedeći zaključci:

– Najniža plata ne smije biti tretirana kao minimalna poreska osnovica, odnosno rast iste ne treba za posljedicu imati namirivanje budžetskih deficita;
– Ekonomska teorija i praksa ukazuje da rast najniže plate koji nije baziran na makroekonomskim indikatorima u kratkom roku za posljedicu ima rast neformalne ekonomije u zajednici;
– Unija poslodavaca Republike Srpske konstatuje nužnost pokretanje aktivnosti na suzbijanju neformalne ekonomije od strane svih nadležnih institucija, a sa ciljem stvaranja poreskog i ekonomskog sistema sa integritetom, što podrazumjeva i zaštitu poslodavaca od nelojalne konkurencije;
– Zbog pada tražnje za robama i uslugama trenutni pokazatelji ukazuju na pad izvoza, pad zaposlenosti u industriji i pad industrijske proizvodnje.

Potom su izloženi i sljedeći prijedlozi:

● U funkciji eliminisanja diskriminacije po osnovu visine najniže plate, predlaže se da ista sadrži topli obrok, prevoz i minuli rad odnosno budu sastavni dio najniže plate, čime bi bila izjednačena prava iz radnog odnosa za radnike u javnom i realnom sektoru;
● Imajući u vidu populistički pristup utvrđivanju najniže plate u Republici Srpskoj, koji ozbiljno narušava poslovni ambijent i ugrožava stabilnost ukupnog sistema, Unija poslodavaca Republike Srpske još jednom naglašava potrebu zakonskog uređivanja formule za izračun najniže plate u Republici Srpskoj;
● U funkciji zaštite životnog standarda populacije radnika koji primaju najnižu platu, predlaže se da najniža bruto plata ne bude oporezovana;
● Predlaže se uvođenje najniže i jedinstvene poreske osnovice kao najvažnije mjere za suzbijanje neformalne ekonomije u pojedinim granama privrede gdje je evidentna značajna prisutnost neformalne ekonomije;
● U funkciji suzbijanja jednog od najzastupljenijih oblika neformalne ekonomije – isplate dijela plate u gotovini, predlaže se uvođenje oporezivanje ekstra dobiti (kompanije koje iskazuju npr. 40% dobiti od ostvarenog prometa) i oporezivanje podizanja dividende;
● U cilju suzbijanja neformalne ekonomije, sive i crne zone, predlaže se smanjenja zbirne stope doprinosa za iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje i prebacivanje istog na finansiranje iz potrošnje (crnogorski model);
● Analizirajući ključne makroekonomske pokazatelje (BDP, inflacija, i drugo), ujednačen pristup utvrđivanju najniže plate u Evropi i druge parametre, Unija poslodavaca Republike Srpske predlaže da najniža plata u 2024.godini iznosi 750 KM,
● U funkciji suzbijanja smanjenja javne potrošnje odnosno budžetskih deficita potrebno je smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru ili smanjiti plate, povećati plate deficitarnom i produktivnom kadru;
● Cjeneći da je u petogodišnjem periodu prosječna plata povećana za 54%, kao i da su poreska i druga rasterećenja u potpunosti usmjerena na rast plata radnika, poslodavci se obavezuju da će sva dalja poreska rasterećenja biti usmjerena na rast plata zaposlenih.

Utvrđene su i posljedice utvrđivanja najniže plate koja nije bazirana na makroekonomskim indikatorima, a koje su pogledajte OVDJE.