Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske je u saradnji sa članicama, naučnim i stručnim radnicima okupljenim u Ekonomskom savjetu UUPRS, i uz podršku Međunarodne organizacije rada (ILO) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pripremila godišnji dokument ”Prijedlozi i preporuke Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske za Program ekonomskih reformi Republike Srpske 2021-2023”.

U četvrtak, 17. decembra 2020. godine, u hotelu Courtyard by Marriott u Banjoj Luci predstavljen je dokument ”Prijedlozi i preporuke Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske za Program ekonomskih reformi Republike Srpske 2021-2023

Događaj je organizovan uz podršku projekta “Jačanje kapaciteta vladinih institucija za uključivanje organizacija civilnog društva u procese donošenja odluka u Bosni i Hercegovini” koji finansira Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Prioritetni prijedlozi Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske:

  1. Smanjenje poreskih opterećenja na rad i parafiskalnih opterećenja;
  2. Modernizacija obrazovnog sistema s ciljem prilagođavanja potrebama tržišta rada;
  3. Smanjenje javne potrošnje -e fikasnije korišćenje ljudskih i prirodnih potencijala;
  4. Suzbijanje neformalne ekonomije;
  5. Zaštita domaće proizvodnje i supstitucija uvoza domaćim proizvodima, integritet javnih nabavki i indirektnog oporezivanja na nivou BiH.

Nakon usvajanja Programa ekonomskih reformi Republike Srpske 2021-2023, potrebno je pristupiti realizaciji kroz utvrđivanje Akcionog plana za realizaciju Programa u 2021. godini, koji će utvrditi Vlada Republike Srpske u saradnji sa socijalnim partnerima.

Dokument sadrži i ”Istraživanje o uticaju COVID-19 na poslovanje” čiju pripremu je podržala Međunarodna organizacije rada (ILO) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Izvještaj je pripremio prof. dr Marko Đogo. Ključni nalazi u vezi sa stavovima poslodavaca:

UZORAK: 289 kompanija

  • 47% privrednih društava se i dalje nalazi pod određenim Vladinim mjerama koje im ograničavaju poslovanje;
  • 45% tvrdi da se još nisu u potpunosti vratili „normalnom“ načinu izvođenja svojih poslovnih aktivnosti tj. i dalje posluju u smanjenom obimu;
  • 85% privrednih društava koja još nisu normalizovala poslovanje smatra da će im za to trebati preko 180 dana ili čak razmatraju privremeno ili trajno zatvaranje svog biznisa!
  • 25% kompanija (dakle ¼ od 47% svih privrednih društava u Republici Srpskoj) razmatra privremeno ili trajno gašenje svog biznisa (vs 1% koje je to već učinilo)!
  • 85% poslodavaca u proteklih 6 mjeseci se suočavalo sa padom prihoda i profita, padom tražnje za njihovim proizvodima (u 80% slučajeva), padom proizvodnje (u 79% slučajeva), smanjenim investicijama u preduzeća (u 74% slučajeva), otežanom mogućnošću finansiranja (u 71% slučajeva) i smanjenom produktivnošću rada (u 59% slučajeva).
  • Svega 13% preduzeća u privlačenju novih talenata vidi način za povećanje prihoda.
  • Državna pomoć je stigla do 2/3 preduzeća koja su je tražila.
  • Moratorijum na plaćanje prispjelih kreditnih obaveza koristila je polovina preduzeća iz poljoprivrednog sektora, 44% preduzeća iz saobraćajnog sektora, 43% hotela i 40% preduzeća iz drvne industrije.
  • Poslodavci nisu pretjerano optimistični u vezi kretanja u naredna tri mjeseca.
  • Dalji pad profita očekuje 85% anketiranih, 78% očekuje pad proizvodnje i investicija, 76% pad tražnje za njihovim proizvodima, 70% još teži pristup kreditima i 60% pad produktivnosti rada.
  • Svega 13% poslodavaca vjeruje da je to moguće normalizovati poslovanje za manje od 6 mjeseci, dok njih oko 80% vjeruje da ća za to biti potrebno između 6 mjeseci i 2 godine. Nešto manje od 10% vjeruje da do normalizacije neće doći ni nakon 2 godine.

PREPORUKE:

  1. Hitno preduzeti aktivnosti u pravcu relaksacije monetarne politike (smanjenja stope obaveznih rezervi) i relaksacije uslova pod kojim će Garantni fond izdavati garancije za kredite koje banke odobre privredi.
  2. Kreirati poseban fond za podsticaj investicija privrede u nove tehnologije.
  3. Država treba nastaviti da vodi ekspanzivnu fiskalnu politiku (budžetski deficit), kako bi podržala agregatnu tražnju.
  4. Nastaviti, te razviti nove programe sa ograničenim vijekom trajanja za druge ugrožene privredne grane – turizam i ugostiteljstvo, prehrambena industrija, metalska industrija, transportni sektor i trgovina na malo!

Makrofinansijska analiza ekonomije Republike Srpske, koju je za potrebe izrade ovog dokumenta pripremio dr Saša Stevanović, došla je do sljedećih nalaza:

U cilju postizanja dugoročno održivog privrednog rasta potrebna je makroekonomska stabilnost, odnosno niska i stabilna inflacija, niske dugoročne kamatne stope, nizak nivo javnog duga, nizak deficit i stabilnost valuta.

Brži rast novčane mase od rasta ekonomije i sporiji obrt novca ukazuje na nekoliko problema poput:

  • nepostojanja strateškog plana razvoja,
  • složene i komplikovane regulative i zahtjeva koji su ograničili banke u plasiranju sredstava privrede,
  • finansijske strukture privrede,
  • nedostatka preduzetništva.

Navedeni nedostaci ukazuju na činjenicu da, ukoliko ne pronađemo način da upotrebljavamo višak novčane mase za naše potrebe, taj višak će upotrebljavati druge zemlje za svoje namjene.

PREPORUKE

  • Potrebno je nastaviti sa povećanjem prosječnih plata.
  • Potrebno je odrediti strateški plan rasta i razvoja, regulative pojednostaviti, motivisati banke na povećanje kreditiranja, raditi na izmjeni finasijske strukture sistema i povećavati nivo preduzetnišva,
  • S obzirom na to da postoji značajna vjerovatnoća od 7,7% da nivo kapitala padne ispod granice zahtijevanog u bankarskog sektoru, potrebno je pokrenuti aktivnosti na razvoju nebankarskih oblika finansiranja,
  • Nastaviti sa prilagođavanjem fiskalnog okvira ekonomiji putem dugoročnog opredjeljenja za smanjenje učešća javnog sektora,
  • Očekivane posljedice izazvane virusom COVID-19 će biti pogoršanje fiskalne pozicije i smanjivanje fiskalnog prostora, rast dugova i rizika, s tim u vezi potrebno je raditi na programu fiskalne konsolidacije javnih finansija nakon prestanka zdravstvene krize,
  • Politike je potrebno usmjeriti na povećanje participacije radno sposobnog stanovništva na tržište rada,
  • Rizik likvidnosti kod duga bruto finansijske potrebe su između 11% i 15% BDP-a,
  • Napraviti analizu održivosti ukupnog duga i izjavu o fiskalnim rizicima.

IZJAVE

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske

”Moramo izaći iz mod-a korone i početi strateški razmišljati o razvoju naše ekonomije nakon korone. Koronu treba posmatrati kao šansu da unaprijedimo našu ekonomiju i društvo. U tom smjeru idu i naši prijedlozi. Ključne reforme i podrška poslodavcima i radnicima treba da idu u pravcu smanjenja oporezivanja rada i parafiskalnih opterećenja na poslovanja, a sve sa ciljem povećanja neto plata zaposlenih. Modernizacijom obrazovnog sistema ćemo doći do rasta znanja i kompetencija zaposlenih, što će takođe rezultirati rastom plata. Sa Vladom radimo i na suzbijanja sive ekonomije, što će posljedično imati efekat na smanjenje nelojalne konkurencije, ali i na rast neto plata zaposlenih koji rade kod poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom. Rast životnog standarda naših radnika je interes poslodavaca, jer mi zajedno stvaramo novu vrijednost. Očekujemo da Vlada uvaži naše Prijedloge i preporuke u značajnoj mjeri i da odmah pristupimo kreiranju Akcionog plana za realizaciju Programa ekonomski reformi i da odmah u januaru krenemo u realizaciju.”

Saša Stevanović, autor ”Makrofinansijske analize ekonomije Republike Srpske”

”Našem ekonomskom sistemu potrebno je povećanje participacije radno sposobnog stanovništva na tržištu rada, kao i rast preduzetništva kod mladih ljudi. Isto tako, potrebno je da istrajemo u rastu plata i da smanjimo nivo poreskog opterećenja na rad koliko god je to moguće. Jednostavno, nužno je da potaknemo što više ljudi da rade, pogotovo mladih. S druge strane, na strani potrošnje, potrebno je sačiniti plan konsolidacije javnih finansija nakon prestanka zdravstvene krize. Na bazi analize održivosti ukupnog duga i izjave o fiskalnim rizicima, potrebno je dugoročno planirati i smanjenje učešća javnog sektora u bruto domaćem proizvodu. Jednom rečenicom – više raditi i kvalitetnije raspodijeliti.”

Prijedlozi i preporuke Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske za program ekonomskih reformi Republike Srpske 2021-2023 – web izdanje