Smanjenje nameta na rad otvara radna mjesta

IMG_4324

Banjaluka – Smanjenje stope doprinosa na plate, koje je Vlada RS planirala u svojim strateškim dokumentima otvorilo bi vrata za povećanje zarada i otvaranje novih radnih mjesta, ocijenili su u poslovnoj zajednici.

Snižavanje nameta na rad jedan je od najvažnijih i najčešće ponavljanih zahtjeva poslodavaca, a u prvi plan biće istaknut i ove jeseni tokom razgovora o ekonomskoj politici i budžetu za iduću godinu. Da se radi o opravdanom zahtjevu, potvrdila je i Vlada, svrstavši tu mjeru kao jedno od rješenja za otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru.

– Uz pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) biće pripremljen sveobuhvatan plan umanjenja stopa obaveznih doprinosa, da bi ono počelo da se primjenjuje od 1. januara 2017. godine. Osiguraćemo da smanjenje stopa socijalnih doprinosa ima neutralan efekat na deficit da ne bi ugrozilo održivost socijalnih fondova – navedeno je u strateškom planu Vlade.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da poslovna zajednica vapi za smanjenjem poreza i doprinosa.

– Težimo ka tome da porezi i doprinosi budu svedeni na nivo od prije ekonomske krize, odnosno na 2008. godinu. Jedino bi smanjenje od četiri ili pet odsto imalo efekta na realni sektor – kazao je Škrebić.

On je istakao da bi takav rasplet djelovao vrlo stimulativno na poslodavce.

– Uz smanjenje doprinosa može se razmišljati i o većim platama, ali i otvaranju novih radnih mjesta. Značajan broj subjekata koji trenutno posluju u neformalnoj zoni bio bi takođe stimulisan da pređe u legalno poslovanje – rekao je Škrebić.

Njegovo mišljenje dijele i u Privrednoj komori RS, gdje ističu da godinama unazad insistiraju na smanjenju opterećenja na rad.

– Nije moguće govoriti o povoljnim uslovima poslovanja kada privrednici na osnovu poreza i socijalnih doprinosa na neto dohodak plaćaju više od 60 odsto – rekao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

Poslovna zajednica poručuje da bi umanjenje doprinosa stimulativno djelovalo i na strane investitore, koji bi otvarali nove firme i zapošljavali radnike, a time bi bila stvorena i jača konkurencija u pogledu plata.
Istraživanje

U istraživanju koje je nedavno sproveo Centar za istraživanje i studije GEA iz Banjaluke, u saradnji sa Unijom udruženja poslodavaca RS, navedeno je da bi efekat koji bi smanjenje doprinosa imalo na javne prihode zavisio prije svega od nivoa smanjenja i promjene poreske osnovice koja nastaje kao posljedica smanjenja stope. Oni su razradili primjere tri scenarija.
Prvi slučaj – U slučaju smanjenja stope doprinosa za 0,3 odsto projektovani pad prihoda u prvoj godini primjene iznosi 41 milion KM, uz tendenciju pada, da bi nakon sedam godina iznosio 20 miliona KM.
Drugi slučaj – Pri primjeni smanjene stope doprinosa od 0,5 odsto prihodi bi u prvoj godini primjene bili smanjeni za 38 miliona maraka, te bi nakon šest godina pad iznosio samo 5,6 miliona, odnosno u sedmoj godini uticaj na prihode bi bio pozitivan.
Treći slučaj – Padom stope doprinosa od 0,8 odsto smanjenje prihoda bilo bi neutralisano već nakon četiri godine primjene niže stope, nakon toga bi efekti bili pozitivni i za prihode i zapošljavanje.

Comments are closed