Kada govorimo o zaposlenosti i nezaposlenosti, moramo uporediti podatke koliko je u određenom periodu porasla zaposlenost i koliko je pala nezaposlenost i vidjećemo da tu nedostaje preko 20.000 ljudi.
Republiku Srpsku opterećuju mnogobrojni problemi – pad nataliteta, masovne migracije najsposobnijeg kadra, plate koje su vrlo malo ili nimalo rasle posljednjih godina, obrazovanje koje je u potpunosti neusklađeno sa tržištem rada. Na većinu ovih problema ukazala je i Analiza i projekcija kretanja na tržištu rada Republike Srpske 2017-2021, koju je uradila Unija udruženja poslodavaca RS. Upravo to je bio i povod razgovora novinara portala BUKA sa direktorom Unije, Sašom Aćićem.

Gospodine Aćiću, nedavno je predstavljena Analiza i projekcija kretanja na tržištu rada Republike Srpske 2017-2021, koju je uradila Unija udruženja poslodavaca RS. Možete li nam ukratko reći u kakvoj ekonomskoj situaciji se nalazimo?
Analiza je došla do brojnih podataka koji su zabrinjavajući. Pad prirodnog priraštaja i migracije za posljedicu imaju pad aktivne ponude radne snage, što predstavlja novi izazov za našu ekonomiju. Privreda, zbog visokog nivoa javne potrošnje, nije u mogućnosti da raste u onoj mjeri u kojoj bi takav rast omogućio zadovoljenje svih potreba naše zajednice. Rasterećenje privrede, u kontekstu migracija građana prema EU, se nameće kao ključni korak ka obezbjeđivanju boljeg životnog standarda građana.

Koje su to problemi sa kojima se suočavaju poslodavci, ali i radno sposobno stanovništvo u RS?
Analiza je pokazala da se zadnjih 10 godina RS suočila sa demografskim trendovima koji su imali značajne efekte na tržište rada kroz smanjenje aktivne ponude radne snage. RS danas ima 97. 000 manje radno sposobnih ljudi, a zbog migracija i negativnog prirodnog priraštaja u periodu od 2006. do 2015. ostali smo bez 70.000 djece uzrasta do 15 godina. Sve ovo je uticalo na značajno smanjenje aktivne ponude radne snage na tržištu rada, čime su bitno smanjuju razvojne šanse poslodavaca, kao i lokalnih zajednica u kojima oni djeluju. Analiza je takođe pokazala da će se pad aktivne ponude radne snage vrlo vjerovatno nastaviti i u budućnosti tako da se u narednih šest godina očekuje smanjenje broja radno sposobnog stanovništva za još 59. 000, sa 867. 000 na 808. 000. Ovo, i u kratkom, i u dugom roku, može izazvati pad produktivnosti, jer nam radna snaga stari, a istovremeno se suočavamo i sa nedostatkom kvalitetne i obučene radne snage.

Na okruglom stolu na kom je Analiza predstavljena od strane predstavnika sindikata moglo se čuti da je osnovni razlog odlaska ljudi sa ovih prostora niska plata?
Ekonomski razlozi nisu jedini razlozi napuštanja BiH. Mi ovdje imamo izraženu političku nestabilnost  i pravnu nesigurnost, a to su dva vrlo bitna faktora za dolazak investitora i ostanak građana. Radnici i njihove porodice traže sigurniji i dostojanstveniji život i to nalaze na drugim područjima. Moramo prepoznati glavne motive i probleme zbog kojih se pogotovo mladi ljudi opredjeljuju za odlazak i svi zajedno učiniti i više nego što možemo da obezbijedimo bolje uslove za život i rad. Poslodavci reaguju na ove trendove na tržištu rada i primjetno je povećanje plata u nekim sektorima koji su izvozno orijentisani.

Činjenica je ipak i da se u RS godinama nije povećala najniža plata. Povećana je tek nedavno i  sada iznosi oko 200 evra. Kako povećati plate?
Prostor za povećanje plata je vezan za produktivnost i za smanjenje oporezivanja rada. Mi već duži niz godina očekujemo smanjenje oporezivanja rada, a to je u konačnici naglašeno i u Reformskoj agenda. Po tom pitanju se radi  u Vladi RS,  imamo najave da će  u narednom periodu doći do jednog početnog smanjenja zbirnih stopa poreza i doprinosa od 1,4 posto. To bi bila jedna solidna početna mjera kojom bi bio stvoren prostor da ta sredstva određenim dijelom usmjerimo na povećanje neto plata. Moramo smanjiti nivo fiskalnog i parafiskalnog opterećenja  i na taj način doći u poziciju da povećamo plate. Spomenimo i da je plaćanje porodiljskog odsustva, nažalost, teret za mnoge poslodavce, posebno za one koji zapošljavaju isključivo žensku radnu snagu. Fond za dječiju zaštitu refundira neto platu, dok porezi i doprinosi idu na teret poslodavca. Teret natalitetne politike treba da nosi država. Imamo obećanja da će se to do kraja godine promijeniti, što bi takođe mogao biti dobar stimulans i za zaposlene majke i za poslodavce, ali i za natalitet. To su samo neki od mnogobrojnih problema sa kojima se susrećemo. Očekujemo kontinuiran dijalog i saradnju sa institucijama na rješavanju svih problema privrede. Rast životnog standarda građana, koji je jedan od ključnih preduslova za ostanak i opstanak, je moguć samo ukoliko naša ekonomija bude rasla kontinuirano i većoj mjeri nego što je to trenutno.

Prema procjenama Analize, u narednih pet godina iz BiH će se odseliti još oko 140.000 ljudi. Može li se to zaustaviti i na koji način? Da li su predstavnici Vlade RS na okruglom stolu iznijeli neke konkretne prijedloge?
Izazovi koji su pred nama kada je riječ o migracijama, gubitku radne snage su veoma veliki. EU je otvorila svoje granice, snizila kriterije za radnu snagu sa ovih prostora, a migriraju mladi ljudi u reproduktivnoj dobi. Cijela zajednica mora da se uključi u rješavanje ovih problema.  Mjere koje su vezane i za tržište rada i za populacionu politiku su dugoročnog karaktera i svi zajedno moramo doći u poziciju da razmišljamo i radimo na taj način.
Tehnološki nivo naših kompanija ne garantuje značajniji rast plata. Značajniji rast ekonomije nije moguć bez implementiranja modernih tehnologija u postojeće i nove kompanije. Nove tehnologije omogućavaju stvaranje proizvoda sa višom udjelom znanja u cijeni proizvoda, a to znači i veći prostor za rast plata. Jasno je da tu utakmicu trenutno ne možemo da trčimo, ali moramo se u što većoj mjeri povezivati sa globalnim lancima vrijednosti, uvijek vodeći računa o racionalnom korištenju ljudskih i prirodnih potencijala koje imamo. Jednostavno, četvrta industrijska revolucija je u toku i mi se moramo prilagođavati. Da li je dobro i da li je moguće preskakati stepenice, ostaje da se vidi. Cijena koju plaćamo je isuviše velika da bismo ostali na trenutnom nivou.

Kada već spominjete svjetske ekonomske trendove, koje su to djelatnosti u RS koje imaju najviše potencijala?
Kod nas se isprofilisalo da je to energetika, poljoprivreda i turizam. To su tri grane koje imaju solidan potencijal i, naravno, IT sektor koji se često ističe kao naša perspektiva. Ipak, čini se da mi imamo jedan stereotipan pristup učenju i korišćenju ljudskih i prirodnih potencijala koji nam ne može omogućiti uključivanje u moderne-globalne tokove. Zajednice i ekonomije koje budu razvile mogućnost za kontinuirano prilagođavanje tehnološkom i komunikacijskom napretku će biti otpornije na uticaje, pa i one koje uzrokuju migracione deficite.

Analiza se bavila i nezaposlenošću, koja opada u RS u zadnjih pet godina. Koliko je ovo smanjenje nezaposlenosti zapravo posljedica odlaska stanovništva?
Kada govorimo o zaposlenosti i nezaposlenosti, moramo uporediti podatke koliko je u određenom periodu porasla zaposlenost i koliko je pala nezaposlenost i vidjećemo da tu nedostaje preko 20.000 ljudi. Razlozi za to su višestruki – migracije stanovništva, pad nataliteta, značajan broj ljudi koji napušta tržište rada, a manji broj ljudi koji dolazi na tržište rada i drugo. Poslodavci su inače mišljenja da treba imati rigidniji pristup u smislu sticanja i zadržavanja statusa na evidenciji Zavoda. Naime, osnovna motivacija značajnog broja ljudi koji se nalaze na evidencijama zavoda je zdravstveno osiguranje i mi već duži niz godina insistiramo da se administriranje zdravstvenog osiguranja izmjesti iz zavoda, kako aktivna ponuda radne snage bila mnogo jasnija. Nije dovoljno samo izvršiti premještanje administriranja. Potrebno je utvrditi i različite nivoe zdravstvene zaštite. Oni moraju biti, između ostalog,  srazmjerni nivou uplaćenih sredstava od strane osiguranika.
Na okruglom stolu se takođe pričalo o ovom problem, a nekolicina poslodavca ističu da u prosjeku od 10 ljudi koji dođu na intervju za posao sa evidencije Zavoda, njih osam već radi u sivoj zoni, a na evidenciji Zavoda su samo zbog ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Oni, znači, ne traže posao, nisu aktivna ponuda radne snage. Sljedeći problem je kvalitet radne snage koja se nalazi u ponudi. Značajan dio nezaposlenih nema nikakve kvalifikacije, dok je relativno mali broj lica koje naša privreda može zaposliti bez značajnije obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije.

Analizirano je stanje u šest opština u RS. Zašto baš ove opštine i koji su zaključci Analize?
Uzeli smo opštine koje su pozicionirane u različitim dijelovima Republike Srpske, a jedan od parametara je bio i veličina opštine. Što se tiče šest analiziranih opština, zaključci su različiti. Tako je u opštinama Bratunac,  Kostajnica, a naročito u Prijedoru  evidentan je značajan pad aktivne ponude radne snage i prisutni su značajni migracioni tokovi. S druge strane, u opštinama Kotor Varoš i, u manjoj mjeri, u Tesliću, imamo povećanje i priliv radne snage iz drugih područja, a evidentan je i solidan ekonomski razvoj  i potencijal u narednom periodu. Od svih analiziranih opština najbolje stanje je u Derventi, gdje je zaposlenost najviša i nema naznaka značajnijih migracionih kretanja.
Inače, na području svih ovih opština, i po broju zaposlenih, i po povećanju broja zaposlenih, dominira prerađivačka industrija. Stoga je jedan od zaključaka Analize da je i dalje potrebno stimulisati ovu industriju na različite načine kako bi mogla da unaprijedi svoju konkurentnost, proširi poslovanje i poveća broj zaposlenih.

Više puta ste istakli da je struktura kvalifikacija nezaposlenih nepovoljna za privredu, šta je to što se pod hitno mora promijeniti?
Od ključne važnosti je podrška Vlade RS privredi u obuci, dokvalifikaciji i prekvalifikaciji radnika, kako bi lakše mogli postići potreban nivo kvalifikacija i na taj način povećali konkurentnost naše privrede. Takođe, obrazovni sistem treba uskladiti sa tržištem rada. Oko dvije trećine, tačnije 64 posto naših studenata završava fakultete na društvenim naukama, što naše tržište rada ne može apsorbovati. Na evidenciji imamo blizu 15.000 nezaposlenih sa VSS, što ukazuje na značajne poremećaje u obrazovnom sistemu i tržištu rada. Upisne politike trebaju odražavati stvarne potrebe na tržištu rada, a to znači da  moramo imati mnogo odgovorniji pristup selekciji. Upitan je i kvalitet selektiranja ako imamo smanjenje baze iz koje vršimo selekciju. S obzirom na dinamiku tehnološkog i komunikacijskog razvoja, moramo da imamo mogućnost da veoma brzo reagujemo i da naučne i nastavne planove i programa u kratkom roku prilagođavamo i mijenjamo. Prilagodljivost obrazovnog sistema je jedna od njegovih ključnih karakteristika. Bez obzira koliko to u ovom trenutku izgledalo nemoguće, mi moramo projektovati tačku-momenat u kojem ćemo biti sposobni kao obrazovni sistem i društvo u cjelini da se na adekvatan način priključimo onima koji su u poziciji da kreiraju i kontrolišu dinamiku razvoja nauke i tehnologije.

Razgovarala: Tatjana Čalić